Povijest svetišta

Prvi spomen imena Aljmaš i župe u Aljmašu. U mjestu zajedno žive katolici – Hrvati i Mađari. Bave se ratarstvom i ribarstvom, a neki su trgovci i obrtnici.

Turci (Osmanlije) su protjerani. Duhovnu obnovu oslobođenih krajeva provode redovnici isusovci, koji su ovamo stigli iz Europe, s oslobodilačkom kršćanskom vojskom. U baranjskom selu Laško (danas Lug) isusovci podižu crkvu na čast Blaženoj Djevici Mariji, sa željom da Lug postane marijansko proštenište.

Godina 1704. prva je godina aljmaškog svetišta. Naime, kako bi spasili Gospin kip, isusovci ga prenose iz Luga u Aljmaš, mjestašce nedaleko od ušća Drave u Dunav. Smještaju ga u priprostu aljmašku crkvu, građenu od šiblja, omazanu blatom i pokrivenu trskom. Otada vjernici, osobito iz Osijeka i okolice, – bez prekida – o Gospinim blagdanima hodočaste u Aljmaš.

Na jednom od aljmaških brežuljaka isusovci podižu „Kalvariju“ za pobožnost križnog puta.

U veliko je požaru izgorjela crkva s Gospinim kipom, mnoge aljmaške kuće i gospodarstva. Spašena je samo kopija kipa. Ta je kopija (slika) prenesena u udolinu udaljenu od Svetišta oko kilometar puta. Tamo je, uz izvor vode, Gospi podignuta kapelica. Uokolo su posađene lipe pa je mjesto prozvano „Gospa pod lipom“. I danas to mjesto posjećuju svi hodočasnici i Gospini štovatelji i s poštovanjem uzimaju izvorsku vodu.

Još nedovršenu crkvu posvećuje đakovački i srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer.

Vrijeme je vladavine komunističkog režima, čestog ometanja hodočasnika i zabrana hodočašćenja u Aljmaško svetište.

Pod neobičnim je okolnostima u ruševinama aljmaške crkve nađen oštećeni Gospin kip i prenesen u Osijek.

Pripreme za gradnju nove župne i proštenišne crkve. U raspisanom natječaju prihvaćen je idejni nacrt zagrebačkih arhitekata Maje Furlan Zimmerman, Ive Gajšak i Mirka Buvinića.

U crkvenom svetištu postavljena je oltarna pala – „Marijanski triptih“ u tehnici vitraja, rad akademskog slikara Vladimira Meglića iz Zagreba. Motivi pale su: Navještenje, Pohod Marije Elizabeti i Isusovo rođenje. Postavljen je posebno projektirani sakristijski namještaj, liturgijska sjedišta u svetištu i klupe u crkvenoj lađi, sve izrađeno u hrastovini. Dovršena je prva etapa aljmaškog svetišta – zgrada župne crkve. – Sveti otac Ivan Pavao II., prilikom svog trećeg apostolskog pohoda Hrvatskoj, u subotu 7. lipnja, u Osijeku, na svečanom euharistijskom slavlju okrunio je kip Gospe Aljmaške.

Navršavaju se tri stoljeća Aljmaškog svetišta (1704.- 2004.). U crkvi je postavljen liturgijski namještaj, rađen od bračkog kamena sivca (oltar, ambon, krstionica, pomoćni stolić, škropionica) – dar hodočasnika i dobročinitelja. U nedjelju 1. kolovoza đakovački biskup mons. dr. Marin Srakić posvetio je novu župnu i hodočasničku crkvu. Obnovu (izgradnju) „Kalvarije“ preuzima Udruga katoličkih gospodarstvenika „S Tobom u zajedništvu“.

Na brdu „Kalvarija“ izgrađena je staza Križnog puta duga 480 m, koja je popločena betonskim kockama. Postavljeno je 14 velikih hrastovih križeva i 14. mramornih ploča s prigodnim tekstom uz svaku postaju. Uz stazu je postavljena rasvjeta i odvodnja. Nabavljene su klupe i korpe za smeće te je zasađeno 800 sadnica ukrasnog grmlja. Blagoslov novoizgrađenog Križnog puta bio je 1. kolovoza.

Svetište svake godine okuplja sve veći broj Gospinih štovatelja iz zemlje i inozemstva. Hodočasnike se uvijek dočekuje, rado im se govori o povijesti svetišta, svjedoči o žrtvi koju je svetište zajedno s domaćim vjernicima pretrpjelo za vrijeme Domovinskog rata, slave se svete mise, vjernici se ispovijedaju, izrazito se njeguje pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji. Hodočasnici iz svetišta odlaze obnovljenom vjerom i pobožnošću, rado govoreći drugima o svojim lijepim iskustvima te se svi rado vraćaju u aljmaško svetište.