|
|
|
KONTAKT
Adresa:
Župni ured Aljmaš
Trg B. Radić 39
31205
Aljmaš
Telefon:
+385(0)31-595-000
Telefax:
+385(0)31-595-000
e-mail:
aljmaszupniured
@gmail.com
 |
|
|
|
|
|
|
SVETIŠTE GOSPE OD UTOČIŠTA U ALJMAŠU |
|
|
1332. U toj se godini – koliko je danas
poznato – prvi puta spominje ime Aljmaš.
Prvi puta se spominje da je Aljmaš župa. U
mjestu zajedno žive hrvati i Mađari,
katolici. Bave se ratarstvom i ribarstvom, a
neki su trgovci i obrtnici.
1526. Aljmaš s cijelom Slavonijom i Baranjom
pada pod vlast Osmanlija. Okupacija traje
160 godina.
1687. Turci (Osmanlije) su protjerani.
Duhovnu obnovu oslobođenih krajeva provode
redovnici isusovci, koji su ovamo stigli iz
Europe, s oslobodilačkom kršćanskom vojskom.
U baranjskom selu Laško (danas Lug) isusovci
podižu crkvu na čast Blaženoj Djevici
Mariji, sa željom da Lug postane marijansko
proštenište.
1697. Za skromnu drvenu crkvu u Lugu
isusovci nabavljaju Gospin kip, koji na
Veliku Gospu, u svečanoj procesiji, iz
Osijeka prenose u lug. Kip je bio sličan
današnjem: Gospa s krunom na glavi, na
lijevoj ruci drži Dijete Isusa, a u desnoj
žezlo. – Pristaše Rákóczyjeve bune protiv
habsburške vlasti, kalvini, zaposijedaju i
naseljavaju više mjesta u Baranji, među
njima i Lug u kojem prisvajaju katoličku
crkvu i preuređuju u svoju kalvinsku
bogomolju.
1704. Da spase Gospin kip, isusovci ga
prenose u Aljmaš. Smještaju ga u priprostu
aljmašku crkvu, građenu od šiblja, omazanu
blatom i pokrivenu trskom. Od sada
hodočasnici o Gospinim blagdanima hodočaste
u Aljmaš. Godina 1704. prva je godina
aljmaškog svetišta. U Aljmaš, mjestašce
nedaleko od ušća drave u Dunav, svake
godine, bez prekida, napose na marijanske
blagdane, dolaze hodočasnici iz Osijeka i
okolice.
1708. U Aljmašu se gradi nova crkva, druga
po redu. Posvetio ju je 1715. đakovački
biskup Đuro Patačić.
1726. Na jednom od Aljmaških brežuljaka
isusovci podižu „Kalvariju“ za pobožnost
križnog puta.
1807. Aljmaš (ponovo) postaje župom, koja je
zajedno s prošteništem povjerena
biskupijskim svećenicima sve do danas.
1846. U veliko je požaru izgorjela crkva s
Gospinim kipom, mnoge aljmaške kuće i
gospodarstva. Spašena je samo kopija kipa.
Ta je kopija (slika) prenesena u udolinu
udaljenu od Svetišta oko kilometar puta.
Tamo je, uz izvor vode, Gospi podignuta
kapelica. Uokolo su posađene lipe pa je
mjesto prozvano „Gospa pod lipom“. I danas
to mjesto posjećuju svi hodočasnici i
Gospini štovatelji i s poštovanjem uzimaju
izvorsku vodu.
1847. Započima gradnja nove, treće crkve na
istom mjestu.
1852. Još nedovršenu crkvu posvećuje
đakovački i srijemski biskup Josip Juraj
Strossmayer.
1857. Biskup Strossmayer daruje Aljmaškom
svetištu novi (današnji) Gospin kip, izrađen
u Beču.. Slijede godine u kojima se
hodočašća manje-više mirno nastavljaju.
1945. – 1990. vrijeme je vladavine
komunističkog režima, čestog ometanja
hodočasnika i zabrana hodočašćenja u
Aljmaško svetište.
1991. Započeo Domovinski rad. Srpske
paravojne jedinice (četnici) uz pomoć
jugoslavenske armije okupirali su ove
krajeve . Iz svih sela prognani su nesrpski
žitelji. Svi oni, uz smrtnu opasnost,
ostavivši sve, bježe zadnjim teglenicama u
Osijek, a zatim se razilaze po Hrvatskoj.
Brojni su prebjegli u Mađarsku, a neki i u
druge europske zemlje. Prva je opljačkana,
obeščašćena i razorena aljmaška crkva, a
zatim svi prognanički domovi.
1992. Pod neobičnim je okolnostima u
ruševinama aljmaške crkve nađen oštećeni
Gospin kip i prenesen u Osijek.
1998. Završava Domovinski rat. Povratak
Gospe i Aljmašana iz progonstva.
1999. Pripreme za gradnju nove župne i
proštenišne crkve. U raspisanom natječaju
prihvaćen je idejni nacrt zagrebačkih
arhitekata Maje Furlan Zimmerman, Ive Gajšak
i Mirka Buvinića.
2001. Započela gradnja nove, četvrte crkve u
tri stoljeća Aljmaškog svetišta, na istom
mjestu. Investitori: Ministarstvo za obnovu
i graditeljstvo, Osječko-baranjska županija,
Biskupija Đakovačka i Srijemska i Župa i
Svetište aljmaške Gospe. Izvođenje radova
povjereno je osječkoj tvrtki „Gradnja“.
2003. U crkvenom svetištu postavljena je
oltarna pala – „Marijanski triptih“ u
tehnici vitraja, rad akademskog slikara
Vladimira Meglića. Motivi pale su:
Navještenje, Pohod Marije Elizabeti i
Isusovo rođenje. Postavljen je posebno
projektirani sakristijski namještaj,
liturgijska sjedišta u svetištu i klupe u
crkvenoj lađi, sve rađeno u hrastovini.
Dovršena je prva etapa aljmaškog
svetišta – zgrada crkve. – sveti otac Ivan
Pavao II., prilikom svog trećeg apostolskog
pohoda Hrvatskoj, u subotu 7. lipnja, u
Osijeku, na svečanom euharistijskom slavlju,
okrunio je kip Gospe aljmaške.
2004. Nova crkva je ukrašena trima
mozaicima, koji su rad akademskog slikara
Vladimira Meglića iz Zagreba. Prvi motiv je
Mala Gospa. Likove Marijine majke Ane i
Marije kao djevojčice, okružuje i
upotpunjuje niz raznolikih i znakovitih
simbola. – Tema drugog mozaika je Marijino
Uznesenje (Velika Gospa). Veličanstveni
događaj stavljen je u prepoznatljivi
aljmaški hodočasnički okoliš. – treći mozaik
ornamentima i blistavim arkanđelima,
Gabrijelom i Mihaelom, ukrašuje zidnu nišu u
kojoj je trajno izložen zavjetni kip
aljmaške Gospe.
2004. Navršavaju se tri stoljeća Aljmaškog
svetišta (1704.-2004.). U nedjelju 1.
kolovoza dijecezanski biskup mons. Marin
Srakić posvetio je novu župnu i hodočasničku
crkvu. –Obnovu (izgradnju) „Kalvarije“
preuzima Udruga katoličkih gospodarstvenika
„S Tobom u zajedništvu“. – Postavljeni
liturgijski namještaj, rađen od bračkog
kamena sivca (menza, ambon, krstionica,
liturgijski stolić, škropionica), dar su
hodočasnika i dobročinitelja.
2005. Početkom godine potpisan je novi
ugovor za izgradnju druge i treće (završne)
etape cjelovitog projekta Svetišta.
Investitori su: Ministarstvo mora, turizma,
prometa i razvitka, Osječko-baranjska
županija i Biskupija Đakovačka i Srijemska.
Istodobno se planira darovima hodočasnika i
drugih dobročinitelja namještajem opremiti
nove prateće objekte i prostore.
2006. Na brdu „Kalvarija“ izgrađena staza
Križnog puta duga 480 m. popločena betonskim
kockama. Postavljeno 14. velikih hrastovih
križeva. Postavljeno 14. mramornih ploča s
prigodnim tekstom uz svaku postaju. Uz stazu
postavljena rasvjeta i odvodnja. Nabavljene
klupe i korpe za smeće, te zasađeno 800
sadnica ukrasnog grmlja. Blagoslov
novoizgrađene staze Križnog puta obavljen je
01. kolovoza 2006.
2007. Dovršena izgradnja 2. i 3. faze
aljmaškog svetišta. Izgrađen je tzv.
„Hodočasnički plato“, brojne
ispovijedaonice, prostor za hodočasnike,
kapelica, dvorana, suvenirnica te sanitarni
čvor. Uređen je sav okoliš oko svetišta,
popločen, zasađeno ukrasno grmlje i cvijeće.
Svetište je u potpunosti izgrađeno na radost
štovatelja Gospe Aljmaške. |
|
|
|
|
|
|
  |
|
|
|
